Sloboda govora u Bosni i Hercegovini (BiH) predstavlja jedno od ključnih ljudskih prava koja je zajamčena Ustavom BiH, kao i međunarodnim ugovorima koje je BiH potpisala. Međutim, unatoč zakonskim garancijama, pitanje slobode govora u BiH često je predmet rasprava zbog političkih, pravnih i društvenih izazova.
Zakonski okvir slobode govora u Bosni i Hercegovini Ustav BiH jamči slobodu izražavanja, a to pravo je dodatno zaštićeno i kroz različite međunarodne ugovore koji su dio pravnog sistema BiH. Ključni zakoni i međunarodni dokumenti koji se odnose na slobodu govora u BiH uključuju: Ustav Bosne i Hercegovine – Ustav BiH, koji je dio Općeg okvirnog sporazuma za mir (Daytonski mirovni sporazum), garantira pravo na slobodu izražavanja u članu II, gdje se spominje da „sloboda mišljenja, savjesti i izražavanja“ treba biti poštovana.
Evropska konvencija o ljudskim pravima (ECHR) – BiH je potpisnica ove konvencije koja, u članu 10, jamči slobodu izražavanja, ali i postavlja ograničenja kada je riječ o govoru mržnje, prijetnjama ili nepoštovanju ugleda drugih.
Zakon o slobodi pristupa informacijama – Ovaj zakon omogućava građanima pristup informacijama koje posjeduju organi vlasti, čime se podržava pravo na informiranost, što je u suštini povezano sa slobodom govora.
Krivični zakon BiH – Iako sloboda govora postoji, postoji i pravni okvir koji kažnjava govore koji potiču na nasilje, mržnju ili diskriminaciju.
Kleveta, prijetnje, širenje mržnje, te širenje netačnih informacija su kažnjivi prema zakonu. Izazovi i ograničenja slobode govora u BiH Unatoč zakonskim garantijama slobode govora, postoje značajni izazovi u praksi koji ugrožavaju potpuno ostvarivanje ovog prava: Politička polarizacija – BiH je politički duboko podijeljena, a sloboda govora često je podložna političkoj kontroli. U mnogim slučajevima političari i javne osobe koriste slobodu govora za širenje polariziranih stavova, što može izazvati podjele među etničkim i političkim grupama. Takvi iskazi često narušavaju međusobno povjerenje i društvenu koheziju.
Govori mržnje i nasilja – Iako je zakonodavstvo jasno u pogledu govora mržnje, BiH se suočava s izazovima u primjeni tih zakona, posebno u kontekstu etničkih i vjerskih tenzija. Nasilni ili diskriminirajući govori u političkim diskursima nisu rijetkost, a pravni okvir za suzbijanje takvih govora često nije dovoljno efikasan.
Cenzura i samocenzura – Iako postoji formalno pravo na slobodu izražavanja, novinari i mediji u BiH suočavaju se s prijetnjama, nasiljem, pa čak i smrtnim prijetnjama zbog izvještavanja o osjetljivim temama. Takav pritisak dovodi do cenzure i samocenzure među novinarima, koji se često boje govoriti o određenim pitanjima, poput korupcije, političkih skandala ili ratnih zločina.
Medijska sloboda – Iako BiH ima raznovrstan medijski prostor, mediji su često pod utjecajem političkih i poslovnih interesa, što može ograničiti objektivno izvještavanje i slobodu govora. Novinari, pogotovo oni koji izvještavaju o kritičkim pitanjima ili rade na istraživačkom novinarstvu, često se suočavaju s prijetnjama i nasiljem, dok sam medijski sektor može biti podložan političkim ili ekonomskim pritiscima. Zakon o kleveti – Kleveta je u BiH kazneno djelo, što može dovesti do ograničavanja slobode govora, jer osobe koje iznose mišljenja koja se smatraju klevetama mogu biti tužene. Ponekad se zakon o kleveti koristi kako bi se potisnula sloboda izražavanja, osobito u kontekstu političkih i poslovnih skandala.
Međunarodni pritisci i preporuke BiH je pod međunarodnim pritiscima da poboljša slobodu medija i slobodu govora. Organizacije poput Reportera bez granica i Amnesty International redovito ukazuju na slabosti u ovoj oblasti. BiH je također bila predmet kritika od strane Vijeća Evrope i Europske unije zbog napada na novinare i drugih prijetnji slobodi govora, kao i zbog neefikasne primjene zakona protiv govora mržnje.
Zaključak Sloboda govora u Bosni i Hercegovini je zakonski zajamčena, ali praksa pokazuje da postoje ozbiljna ograničenja u njenoj primjeni. Iako postoje brojni zakoni koji štite ovo pravo, politička polarizacija, pritisak na novinare, govorni incidenti mržnje i neefikasna pravna zaštita ugrožavaju slobodu izražavanja. Kako bi BiH napredovala u očuvanju ovog temeljnog prava, potrebno je poduzeti konkretne korake u jačanju pravne zaštite, poboljšanju medijske slobode, te smanjenju političkih i društvenih pritisaka na slobodno izražavanje mišljenja.
